Mehatronika
Literatura
Knjiga: Aleksandar Erdeljan, Darko Čapko - "Modelovanje i simulacija sistema - sa primerima" , FTN izdavaštvo, Novi Sad 2015.
Praktikum: Darko Čapko, Srđan Vukmirović, Dubravka Bojanić - "Odabrana poglavlja iz modelovanja i simulacije sistema u Matlabu", FTN izdavaštvo, Novi Sad, 2016.
Literatura
- Nastavni materijali sa ovog sajta
- Milić Stojić: Kontinualni sistemi automatskog upravljanja; Nauka, Beograd
- B.Kovačević, Ž.Đurović: Sistemi automatskog upravljanja - zbornik rešenih zadataka; Nauka, Beograd
- D.Kukolj, F.Kulić: Projektovanje sistema u prostoru stanja; FTN, Novi Sad
- D.Kukolj, V.Bengin, F.Kulić: Osnovi klasične teorije automatskog upravljanja kroz rešene probleme; FTN, Novi Sad
- R.C.Dorf, R.H.Bishop: Modern Control Systems; Addison-Wesley, USA
- J D'Azzo, C. H. Houpis: Linear Control Systems -- Analysis and Design -- Conventional and Modern; McGraw-Hill Interntional Editions
Naglašavamo da za uspešno polaganje ispita nije potrebno konsultovati sve pomenute udžbenike, ali je upotreba barem jednog od gore navedenih toplo preporučena.
O predmetu
- Uvod u digitalne upravljačke sisteme, osnovna struktura digitalne upravljačke petlje, direktno digitalno upravljanje;
- Osnovi spektralne analize signala, frekvencijski sadržaj signala, pojam kvantizacije, osnovna klasifikacija signala;
- Proces analogno-digitalne i digitalno-analogne konverzije, A/D i D/A konvertori, matematički model odabiranja i zadrške;
- Osobine kompleksnog lika povorke odbiraka, Teorema odabiranja, rekonstrukcija signala na osnovu odbiraka;
- Z i Z-modifikovana transformacija, definicija i osobine; Inverzna Z transformacija;
- Matematički modeli diskretnih procesa, funkcija diskretnog prenosa, diskretni matematički model u prostoru stanja;
- Digitalni ekvivalenti kontinualnih procesa; metode diskretizacije kontinualnih filtara i regulatora;
- Stabilnost diskretnih sistema, definicija i kriterijumi;
- Analiza ponašanja digitalnih sistema u ustaljenom stanju. Greška u ustaljenom stanju i pojam astatizma.
- Konvencionalni industrijski PID regulatori: analiza, sitnteza i implementacija. Praktična implementacija regulatora PID tipa.
- Osnovni pojmovi o savremenim upravljačkim algoritmima: regulatori koji poništavaju dinamiku procesa.
- Osnovni pojmovi o automatskom podešavanju PID regulatora.
- Bodovi osvojeni tokom semestra važe do početka sledeće školske godine, zaključno sa 30. septembrom 2023.
- Ukoliko je student položio pismeni ispit u toku semestra preko kolokvijuma, na usmeni deo ispita može izaći najviše dva puta u bilo kojim ispitnim rokovima zaključno sa 30.09.2022. Nakon toga položen pismeni deo ispita se poništava.
- Ukoliko je student položio jedan kolokvijum u toku semestra, preostali nepoloženi kolokvijum može polagati u sklopu redovnih ispitnih rokova zaključno sa 30.09.2022. U tim rokovima student ima pravo dva puta da polaže preostali kolokvijum nakon čega se poništavaju bodovi sa položenog kolokvijuma.
- Student koji položi pismeni ispit, a nije zadovoljan osvojenim brojem bodova, položeni deo ispita može poništiti. U tom slučaju, poništeni deo ispita mora polagati ponovo. Ukoliko pri ponovnom polaganju student osvoji manji broj bodova, tada mu se taj poslednje osvojeni broj bodova važi. Ukoliko student pri ponovnom polaganju padne, dati deo ispita mora polagati ponovo.
- Položen pismeni deo ispita u toku redovnih ispitnih rokova važi dva uzastopna ispitna roka što znači da student na usmeni može izaći u roku u kome je položio pismeni i u narednom ispitnom roku.
Literatura
J. Petrić, S. Zlobec - Nelinearno programiranje
Ž. Kanović, Z. Jeličić, M. Rapaić - Evolutivni optimizacioni algoritmi u inženjerskoj praksi
B. Vujanović, D. Spasić - Metodi opitmizacije
O predmetu
NAČIN POLAGANJA ISPITA
- 5 praktičnih testova (5 x 2 = 10 bodova)
- 2 kolokvijuma (2 x 25 = 50 bodova)
- 2 teorijska testa (2 x 5 = 10 bodova) (bodovi preko 100)
Osvojeni bodovi na testovima i kolokvijumima u toku semestra važe jednu školsku godinu!
Uslov za potpis
- Osvojenih 6 bodova na prakticnim testovima (ne mora biti položen svaki test) - Testovi se polažu isključivo u toku semestra!
- Redovno posećivanje vežbi i predavanja
Usmeni deo - 30 bodova
Da bi se stekao uslov za izlazak na usmeni deo ispita potrebno je:
- ostvariti uslov za potpis
- položiti svaki kolokvijum sa 51%
Ukoliko se pismeni deo ispita ne položi u toku semestra ili student nije zadovoljan osvojenim bodovima, može ponovo da polože u ispitnim rokovima i pismeni deo nosi 40 bodova (odnosi se samo na kolokvijume), pri čemu osvojeni bodovi na ispitu važe dva ispitna roka (rok u kome se radi pismeni deo i prvi sledeći redovni ispitni rok). Nakon toga, bodovi se poništavaju! Broj osvojenih bodova na ispitu, poništava prethodno osvojene bodove! Pismeni deo ispita je položen ako je i prvi i drugi deo položen sa minimalno 51%.
Pismeni deo ispita može da se radi parcijalno, ali pod uslovom da je jedan kolokvijum položen u toku semestra (u suprotnom se radi čitav pismeni). Zadaci na ispitu će biti podeljeni tako da prva polovina odgovara gradivu za prvi kolokvijum, a druga polovina zadataka odgovara gradivu za drugi kolokvijum.
Usmeni deo ispita je obavezan! Organizuje se naknadno, nekoliko dana posle pismenog dela ispita.
Zaključna ocena se formira na osnovu broja osvojenih bodova, prema sledećem kriterijumu:
Bodovi | Ocena |
91-100 | 10 |
81-90 | 9 |
71-80 | 8 |
61-70 | 7 |
51-60 | 6 |