Način polaganja ispita
 
Tokom semestra rade se kolokvijumi i testovi, preko kojih je moguće položiti ispit. Svaki kolokvijum sastoji se od dva zadatka i jednog teorijskog pitanja. Testovi se sastoje od jednog zadatka.
 

Na studijskom programu E2, na kolokvijumima se može se osvojiti po 25 poena. Svaki zadatak mora biti urađen do određenog nivoa (minimalno polovina predviđenog broja poena), da bi se kolokvijum položio.

Teorijsko pitanje se pregleda SAMO ako se polože zadaci.

Ukupno se rade dva testa, a svaki od njih nosi po 5 poena.

Pored kolokvijuma i testova, studenti su u obavezi da prisustvuju laboratorijskim vežbama. Dozvoljeno je najviše dva odsustva sa vežbi, da bi se dobio potpis. Laboratorijske vežbe dele se na dva dela - celine. Jedan deo obuhvata klasične jednodimenzione i višedimenzione numeričke algoritme, a drugi linearno programiranje i evolutivne numeričke algoritme . Na svakom delu moguće je osvojiti najviše po 30 poena.

Prvi deo laboratorijskih vežbi podrazumeva po jedan samostalni zadatak u svakom terminu vežbi. Uspešno rešen zadatak boduje se sa 6 poena, a minimalan broj poena koji studenti moraju ostvariti na ovom delu vežbi je 10.

Na drugom delu, za jedan uspešno rešen samostalni zadatak dobija se 6 poena, a ako se u potpunosti uspešno reše tri zadatka (18 poena u tri termina vežbi), dobija se svih 30 poena. Studenti koji na ovom delu ne osvoje više od 5 poena, rade računarski kolokvijum na kojem mogu dobiti najviše 25 poena. Minimalan broj poena za polaganje kolokvijuma je 10.

 

Na opisani način, studenti tokom semestra mogu osvojiti maksimalno 120 poena na zadacima. Ukoliko se na kolokvijumima ne polože teorijska pitanja (jedno ili oba), izlazi se na usmeni ispit iz dela teorije koji nije položen preko kolokvijuma.

Na usmeni ispit moguće je izaći u dva ispitna roka, nakon čega se rezultati kolokvijuma i testova poništavaju.

Zaključna ocena formira se na osnovu broja osvojenih poena, po sledećem kriterijumu:

95 - 120 poena                 ocena 10

85 - 94 poena                   ocena 9

75 - 84 poena                   ocena 8

65 - 74 poena                   ocena 7

55 - 64 poena                   ocena 6

Za studente koji nisu osvojili minimalni broj poena na laboratorijskim vežbama, u redovnim ispitnim rokovima organizovaće se polaganje na računaru, s tim da je najveći broj poena koji mogu osvojiti 20 (15 na prvom delu i 5 na drugom).

 
Na studijskom programu Mehatronika, na kolokvijumima se može osvojiti po 50 poena. Svaki zadatak mora biti urađen do određenog nivoa (minimalno polovina predviđenog broja poena).
Teorijsko pitanje se pregleda SAMO ako se polože zadaci.
Ukupno se rade tri testa, a svaki od njih nosi po 5 poena.
 
Na studijskom programu Geodezija i geomatika, na prvom kolokvijumu može se osvojiti 50 poena, a na drugom 35 poena. Svaki zadatak mora biti urađen do određenog nivoa (minimalno polovina predviđenog broja poena).
Studenti su u obavezi da pohađaju računarske vežbe, na kojima mogu osvojiti ukupno 20 poena. Rade se i dva testa, od kojih svaki nosi po 5 poena.
 
Na opisani način, studenti na studijskim programima Mehatronika i Geodezija i geomatika  tokom semestra mogu osvojiti maksimalno 115 poena. Ukoliko se na kolokvijumima ne polože teorijska pitanja (jedno ili oba), izlazi se na usmeni ispit iz dela teorije koji nije položen preko kolokvijuma.
Na usmeni ispit moguće je izaći u dva ispitna roka, nakon čega se rezultati kolokvijuma i testova poništavaju.
Zaključna ocena formira se na osnovu broja osvojenih poena, po sledećem kriterijumu:
95 - 115 poena                 ocena 10
85 - 94 poena                   ocena 9
75 - 84 poena                   ocena 8
65 - 74 poena                   ocena 7
55 - 64 poena                   ocena 6
 
Rezultati sa kolokvijuma i testova važe zaključno sa prvim septembarskim ispitnim rokom. U periodu važenja ovih rezultata, studenti na pismenom ispitu mogu raditi onaj deo gradiva koji nisu položili preko predispitnih obaveza. Rezultati pismenog ispita važe u dva uzastopna ispitna roka.
 
 

Pretraga